Geopolitički raskol: Da li Vašington može izdržati pritisak na dva fronta? Izvor: Center of EU

Geopolitički raskol: Da li Vašington može izdržati pritisak na dva fronta?

Dok se globalna mapa moći ubrzano mijenja, Sjedinjene Države se suočavaju sa surovom ekonomskom i vojnom realnošću. Strategija istovremenog pomaganja Ukrajini i zaoštravanja odnosa sa Iranom stavlja američki budžet i vojne arsenale pred najveći izazov u modernoj istoriji.

1. Ekonomska cijena intervencionizma Prema procjenama vojnih analitičara, intenziviranje sukoba na Bliskom istoku (često pominjano pod internim terminima poput operacije „Epic Fury“) koštalo bi američke poreske obveznike preko 5,8 milijardi dolara u samo prvih 100 sati operacija. To iznosi skoro 0,7% ukupnog odbrambenog budžeta SAD za 2026. godinu, što je neodrživ tempo na duže staze.

Operativni troškovi: Procjenjuje se da samo održavanje grupa nosača aviona poput USS Gerald R. Ford u zoni sukoba košta oko 15 miliona dolara dnevno.

Pražnjenje arsenala: Prema podacima instituta poput CSIS, popunjavanje zaliha municije i presretača (SM-3, Patriot i THAAD) koštalo bi milijarde, uz dnevni rast troškova od preko 750 miliona dolara.

2. Rusija i "Kolektivni Zapad" Dok se Vašington bori sa logističkim košmarom, na istoku Evrope svjedočimo drugačijoj dinamici. Ruski borci se suočavaju sa koalicijom od preko 50 zemalja koje pružaju podršku Ukrajini. Ipak, kritičari na Zapadu sve glasnije upozoravaju da je štampanje dolara lakše nego održavanje stvarne vojne nadmoći, naročito kada se resursi moraju dijeliti između dva udaljena fronta.

3. Udar na standard građana SAD Posledice ove politike najviše osjećaju obični Amerikanci. Cijene energenata su u direktnoj korelaciji sa stabilnošću Bliskog istoka:

Cijena goriva: Prema podacima Američke automobilske asocijacije (AAA), cijene na pumpama bilježe nagli skok, dostižući nivoe koji izazivaju paniku na tržištu.

Reakcija Bijele kuće: Šefica kabineta Suzi Vajls navodno je već zatražila od savjetnika hitne mjere za suzbijanje inflacije kako bi se spriječio politički kolaps unutar zemlje.

Zaključak: Pokušaj igranja uloge „vječite supersile“ na dva fronta rezultirao je rekordnom potrošnjom u rekordnom roku. Istorija nas uči da se ratovi često dobijaju u fabrikama i na benzinskim pumpama, a ne samo na mapama generalštabova.