Ministarstvo saobraćaja RS traži inženjere za rad u medijima

• Novosti
• 13. August 2026
• 08:25

Šta diplomirani novinari, komunikolozi, politikolozi i sociolozi medija znaju o radiju i televiziji? Ako pitate Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske – ništa. Pravi eksperti za ovu oblast, po njihovom sudu, su inženjeri saobraćaja.

Da je tako, svjedoči nedavno objavljeni konkurs za radno mjesto višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa, koji je raspisalo ovo ministarstvo.

Inženjeri i ekonomisti umjesto novinara Prema uslovima konkursa, za ovo radno mjesto mogu se prijaviti diplomirani inženjeri saobraćaja, pravnici ili ekonomisti, ali ne i ljudi koji su studirali novinarstvo, komunikologiju ili srodne discipline.

Posebnu pažnju javnosti privukla je formulacija u konkursu prema kojoj, uz one koji su završili pravni ili ekonomski fakultet, uslove ispunjavaju i kandidati koji su diplomirali na “nekom drugom fakultetu pravnog ili ekonomskog smjera”. Mnogi su u ovoj odrednici prepoznali „šifru“ za privatne, pa i sumnjive fakultete, uključujući i one koji su u međuvremenu izgubili licencu.

U moru komentara na društvenim mrežama i portalima u stilu „bolje podoban, nego sposoban“, izdvojio se onaj u kojem čitalac ironično poručuje:

„Trebalo je da u konkursu stoji: frizer, koji je diplomirao nedjeljom, koji ne zna gdje i kad je završio fakultet, koje predmete je polagao i ko su mu bili profesori.“

Radno mjesto u Ministarstvu saobraćaja, otvoreno do 24. avgusta, otvorilo je logično pitanje u javnosti: Šta diplomirani inženjer saobraćaja zna o radiju, televiziji i RTV programima, što ne bi znao svaki prosječni gledalac ili slušalac – i da li bi tom logikom i diplomirani novinar mogao biti ekspert za, na primjer, nagib na pruzi normalnog kolosijeka?

Šušak: Ministarstvu ne treba stručnjak, nego skretničar Dugogodišnji TV novinar Vladimir Šušak ističe da je ovaj primjer samo još jedan u nizu dokaza da su javni konkursi odavno dovedeni do apsurda. Prema njegovim riječima, ministarstvu očigledno nije potreban stručnjak, već „skretničar“ koji ne dovodi u pitanje odluke i radi ono što mu se kaže.

„Žalosno jeste, ali je još žalosnije što to nije jedini neadekvatan izbor, niti jedini konkurs koji se provodi samo formalno, a u praksi se već zna kome je radno mjesto namijenjeno. Poražavajuće je i to što se uglavnom niko neće previše zabrinuti zbog toga i što je to postalo novo normalno“, poručuje Šušak.

Stav Ministarstva: „Nema veze sa informisanjem“ Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS odgovorili su da je riječ o pogrešnom tumačenju javnosti, naglašavajući da se u konkursu „ne radi o informisanju javnosti, novinarskom izvještavanju, niti pripremi medijskih sadržaja“.

„Radno mjesto obuhvata stručne poslove iz oblasti komunikacija i emitovanja programa, uključujući pripremu analiza, mišljenja i prijedloga, saradnju sa Regulatornom agencijom za komunikacije (RAK), Ministarstvom komunikacija i transporta BiH i javnim i privatnim operatorima, kao i učešće u pripremi zakona i drugih propisa“, navode iz Ministarstva.

Dodaju da su uslovi preuzeti iz važećeg Pravilnika o sistematizaciji, te da Saobraćajni fakultet – pored ostalog – obuhvata telekomunikacije i poštanski saobraćaj, dok su pravna i ekonomska znanja značajna za izradu propisa i analiza. Ipak, ostaje nejasno kakve veze opis posla ima sa poštanskim saobraćajem, a kolike sa analizom stanja u elektronskim medijima.

Prof. dr Anđela Kuprešanin: Kompetencije se stiču na studijama novinarstva Sa druge strane, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, dr Anđela Kuprešanin, koja godinama predaje na Studijskom programu novinarstva i komunikologije, ističe da su stvari po pitanju kompetencija sasvim jasne.

„Bilo koja vrsta profesionalnog angažmana u domenu pripreme informacija, davanja mišljenja, analiza i prijedloga iz oblasti radija, televizije i emitovanja programa, morala bi da podrazumijeva posjedovanje kompetencija koje se stiču završetkom studijskih programa novinarstva i komunikologije“, naglašava Kuprešanin.

Ona podsjeća da su ovi studijski programi na državnim univerzitetima primarno usmjereni na izučavanje svih vrsta medija, njihovih specifičnosti, kao i rad regulatornih i samoregulatornih tijela.

Diplomirani novinari, zaključuje struka, nisu vični samo pukom izvještavanju sa terena, već posjeduju dubinsko razumijevanje medijskog sistema – zasigurno veće od onog koje nosi diploma sa saobraćajnog fakulteta.

(Srpska Info)