Najvažnije vijesti sa Minhenske bezbijednosne

Izvor: MSC

Najvažnije vijesti sa Minhenske bezbijednosne

Što se više snimaka sa Minhenske bezbednosne konferencije pojavljuje, to više liči na Evroviziju.

Glavne poruke Emanuela Makrona sa Minhenskog foruma:

O proširenju EU:

Makron ističe da prijatelji sa Zapadnog Balkana i iz Moldavije teže članstvu jer prepoznaju vrijednost Unije.

Poručio je da je ogromna greška to što Evropa počinje da gubi vjeru u sebe i da ne treba biti stidljiv u promovisanju tog pristupa.

Kritika Rusije i Putina:

Francuski predsjednik je oštro osudio Putinovu viziju "sfera uticaja", ocijenivši je kao direktnu prisilu protiv Evrope.

Stanje Rusije nakon invazije:

Prema njegovim riječima, Rusija je danas oslabljena i ekonomski izolovana zemlja koja je potpuno zavisna od Kine. Dodao je da je Rusija izgubila stotine hiljada mladih života zarad puke iluzije.

Izgledi za mir:

Makron je izrazio skepticizam povodom okončanja sukoba, naglasivši da trenutno ne vidi nikakve dokaze da Rusi zaista žele da postignu pravedan mir.

O slanju trupa u Ukrajinu:

Naglasio je da trenutno ne postoji konvencionalni konsenzus za slanje trupa na teren. Upozorio je da bi takav potez značio preuzimanje odgovornosti za eskalaciju i rizik od potpunog gubitka kontrole nad situacijom.

Makron ovdje igra ulogu "evropskog realista" – podržava Balkan, ali povlači kočnicu kod direktnog ulaska u rat.

Na marginama Minhenskog samita o bezbjednosti, lider Kurdistana Nečirvan Barzani obavio je razgovor sa francuskim liderom Emanuelom Makronom.

Ovaj susret naglašava čvrsto diplomatsko partnerstvo između Erbiila i Pariza, stavljajući u prvi plan očuvanje mira u regionu i odbrambenu interakciju usljed nestabilnih političkih prilika na Bliskom istoku.

Reza Pahlavi bio je jedan od učesnika ovogodišnje konferencije u Minhenu gdje je fokus bio na budućnosti Irana.

Tokom panela, američki senator Lindzi Grejem dobio je direktno pitanje od moderatora:

Da li u Pahlaviju vidi budućeg vođu iranske države.

Grejemov odgovor bio je kratak i jasan: „Ne.“

Ovakav hladan tuš pred publikom pokrenuo je lavinu spekulacija o tome da li Vašington već ima „pikirane“ neke druge ljude za preuzimanje vlasti u Teheranu ili jednostavno ne želi da se otvoreno kladi na Pahlavija.

Tokom Minhenskog samita, Vladimir Zelenski je održao privatan sastanak sa iranskim prestolonasljednikom Rezom Pahlavijem, pruživši jasnu podršku narodu Irana u njihovoj borbi protiv aktuelnog režima.

Ukrajinski lider je izrazio saučešće žrtvama te diktature i naglasio da slobodni svijet mora stati uz one koji se bore za bolju budućnost.

Glavne teme razgovora bile su:

Pritisak na Teheran:

Insistiranje na uvođenju strožih međunarodnih sankcija režimu koji guši sopstveni narod.

Vojna osovina Rusija-Iran:

Oštra osuda isporuke dronova "Šahed" i prebacivanja tehnologije Moskvi, što direktno ugrožava ukrajinske civile i stabilnost šireg regiona.

Teritorijalni integritet:

Zelenski je zahvalio Pahlaviju na priznavanju ukrajinskih granica i zajedničkom stavu da su ljudski životi prioritet iznad svake politike.

Ovaj susret šalje poruku da Kijev traži saveznike čak i među onima koji su u egzilu, kako bi se oslabila podrška koju Rusija dobija sa Bliskog istoka.

Na Međunarodnoj bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, Zelenski kaže da ako bude primirje od 2 mjeseca, i ako SAD žele da se održe izbori u Ukrajini, on je za to, dodajući:

„Ali možemo dati i primirje Rusima ako oni održe izbore u Rusiji.“

Zelenski u Minhenu izvrijeđao Orbana:

Zbog naše vojske ne mora da jača svoju

Tokom govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, lider kijevskog režima Vladimir Zelenski je iznio oštru opasku o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

"Ukrajinci su oni koji drže evropski front, iza našeg naroda stoji nezavisna Poljska i slobodne baltičke države, Moldavija i Rumunija bez diktature. Čak i jedan Viktor može da razmišlja o tome kako da uveća svoj stomak, a ne o tome kako da uveća svoju vojsku i spriječi ruske tenkove da se vrate na ulice Budimpešte", naveo je Zelenski.

Vučić iz Minhena:

Mercov stav o Zapadnom Balkanu je ohrabrujući za Srbiju. Predsjednik Srbije je ocijenio da je njemački lider Fridrih Merc pokazao veoma pozitivan pristup ideji evrointegracija našeg regiona.

Ipak, Vučić je skrenuo pažnju na Mercov oprezan rječnik, istakavši da su termini poput „približavanja“ i „stajanja uz EU“ pažljivo birani.

Glavni zaključci izjave:

Evropa u više brzina:

Vučić pretpostavlja da se razmatra model postepenog pristupanja, koji počinje zajedničkim tržištem, pa tek kasnije vodi ka punopravnom članstvu.

Oprezan optimizam:

Iako je Merc bio uzdržan u pogledu konkretnih rokova, predsjednik smatra da je sam nagovještaj brže integracije dobra vijest za Srbiju.

Diplomatska preciznost:

Naglašeno je da Njemačka pažljivo mjeri svaki korak prije konačnog prijema novih članica.

Na Zapadu pišu da je Rubio ignorisao sastanak o Ukrajini u Minhenu.

Američki državni sekretar Marko Rubio nije došao na pregovore sa evropskim liderima na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, prenosi Financial Times pozivajući se na američkog zvaničnika.

Evropski izvor izdanja priznao je da je bez učešća SAD diskusiji „nedostajalo suštinitosti“. Jednostavno rečeno, razgovaralo se, ali bez glavnog igrača.

Mazlum Abdi, vrhovni komandant Sirijskih demokratskih snaga, zvaničnik spoljnih poslova AANES-a Elham Ahmad i Asaad al-Šaibani, sirijski ministar spoljnih poslova na sastanku sa Markom Rubiom.

Američki državni sekretar Marko Rubio naglašava da SAD i Evropa „pripadaju zajedno“ u svom govoru na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti:

„Duboko nam je stalo do vaše budućnosti. Sudbina Evrope nikada neće biti nebitna za našu.“

Američki državni sekretar Marko Rubio kritikuje Ujedinjene nacije zbog toga što nemaju odgovore na „hitne stvari“ poput Gaze, Venecuele, Irana i Ukrajine, dok istovremeno hvali američko vođstvo zbog rješavanja problema.

„UN nisu mogle da riješe rat u Gazi, nisu riješile rat u Ukrajini.“

Nastavljajući svoj govor, američki državni sekretar Marko Rubio ističe važnost transatlantskog saveza za jačanje veza između SAD i Evrope.

„Iako je naš dom možda na zapadnoj hemisferi... uvijek ćemo biti dijete Evrope.“

Državni sekretar SAD Marko Rubio dobija ovacije na svom govoru na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

 Državni sekretar SAD Marko Rubio podsjeća lidere Evropske unije da su masovne migracije problem:

Masovne migracije nisu neka marginalna briga od malog značaja.

To je bila i nastavlja da bude kriza koja destabilizuje društva širom Zapada.

 Rubio: Amerika nije zainteresovana da bude ljubazna

"Nećemo biti pažljivi posmatrači kontrolisanog pada Zapada. Ne težimo podjeli, već obnovi starog prijateljstva i obnovi najveće civilizacije u istoriji čovječanstva", smatra državni sekretar SAD.

Dodao je i da Evropa mora da se pridruži putu kojim su Sjedinjene Države krenule pod Trampom.

Rubio: Mnogi u svijetu su došli do zaključka da je era zapadne dominacije završena

"Ideja svijeta bez granica i zamjena nacionalnih interesa globalnim poretkom pokazala se glupom. Na Zapadu su se nadali da će ekonomske i trgovinske veze zamijeniti zadatke države", izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio tokom svog govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

Sekretar države SAD, Marko Rubio, osuđuje neoliberalnu zabludu „Kraja istorije“ i njenog proroka Frensisa Fukujame, koja se pojavila nakon zapadne pobjede nad komunizmom poslije kraja Hladnog rata:

Euforija pobjede u Hladnom ratu dovela nas je do opasne zablude.

Da smo ušli u „kraj istorije“, da će svaka nacija sada biti liberalna demokratija... da ćemo sada živjeti u svijetu bez granica gdje će svi postati građani svijeta.

Ovo je bila glupa ideja koja je ignorisala i ljudsku prirodu i lekcije iz 5.000 godina zabilježene ljudske istorije.

Američki senator Lindzi Grejem o globalnim krizama (Minhenski forum):

1. O iranskom režimu:

Grejem definiše Iran kao vjersku teokratiju koja bi nuklearnu bombu upotrijebila za tri smjera:

Unutrašnje "čišćenje" islama, brisanje Izraela sa mape i direktan udar na Ameriku. Uporedio je ajatolahe sa Hitlerom, nazvavši ih "vjerskim nacistima" koji, umjesto vladajuće rase, žele vladajuću religiju.

Njegov stav je decidan:

Sa takvim fanaticima pregovora nema, jer im agenda nalaže da lažu i razaraju u ime vjere.

2. O krizi povjerenja i sporazumima:

Senator kritikuje prazna obećanja upućena iranskim demonstrantima, poručujući da se ne može nuditi podrška bez konkretnih djela. Naglasio je da svaki budući dogovor sa Iranom mora proći provjeru u Senatu, uz jasnu poruku da on lično neće podržati nijedno loše rješenje.

3. O Venecueli i Maduru:

Grejem je poslao brutalnu poruku rukovodstvu u Venecueli: svako ko pokuša da nastavi putem Nikolasa Madura je "idiot". Prema njegovim riječima, takve lidere čekaju samo dvije opcije – zatvor ili smrt.

Njemački kancelar Fridrih Merc o novoj eri svjetske politike:

Kraj starog poretka:

Merc konstatuje da međunarodni poredak zasnovan na pravilima više ne postoji. Ističe da Kina aktivno teži liderskoj poziciji u oblikovanju svijeta, dok je primat SAD ozbiljno osporen, a možda i trajno izgubljen.

Pregovori sa Rusijom:

Spremnost za dijalog sa Putinom postoji samo ako on ima smisla, ali Merc ocjenjuje da Rusija trenutno nije za ozbiljne pregovore. Njegova procjena je da će se rat okončati tek kada Rusija bude potpuno iscrpljena – ekonomski, a vjerovatno i vojno.

Paradoks moći Evrope:

Iako je BDP Evropske unije deset puta veći od ruskog (18-20 biliona naspram 2 biliona evra), Evropa u praksi nije deset puta jača. Merc upozorava da ogromni vojni, ekonomski i tehnološki potencijali EU nisu iskorišćeni.

Poziv na žrtvu i promjenu svijesti:

Kancelar naglašava da u eri supersila evropska sloboda više nije zagarantovana već ugrožena. Od Evropljana zahtijeva promjenu svijesti, odlučnost i spremnost na "žrtve i nove početke" – i to odmah, a ne u dalekoj budućnosti.

Kritika Mercovog nastupa u Minhenu:

Izjava:

Fridrih Merc je na konferenciji konstatovao da međunarodni poredak „zasnovan na pravilima“ više ne postoji.

Protivargument:

Kritičari ističu da takav poredak zapravo nikada nije ni postojao, već je postojao poslijeratni svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu.

Uloga NATO-a i Berlina:

Navodi se da je NATO, uz aktivnu podršku Berlina, počeo da uništava taj pravni poredak.

Problem sa „pravilima“:

Iako je obećana izgradnja novog sistema „zasnovanog na pravilima“, ta pravila nikada nisu jasno definisana niti formulisana.

Zaključak: Nastup se ocjenjuje kao puko čitanje unaprijed pripremljenih priručnika, uz oštru opasku da je takva politička poza degradirajuća za govornika poput Merca.

Najčitanije ovog mjeseca

Pogledajte najpopularnije vijesti ovog mjeseca.