Noć pakla u Kijevu: Rekordan udar sravnio vojne gigante i ugasio energetsku mrežu Ukrajine

• Svijet
• 02. Juli 2026
• 15:06

Ne samo Kijev, naravno, već je bio glavna meta. Štaviše, posmatrači su danas primijetili nekoliko značajnih karakteristika.

Rekordne razmjere i taktika preopterećenja PVO-a ​U noći 2. jula 2026. godine, Kijev je bio glavna meta kombinovanog i taktički izuzetno složenog vazdušnog napada. 

Prema procjenama vojnih posmatrača i ukrajinskih izvora, na prijestonicu je ispaljen rekordan broj od oko 50 do 60 raketa različitih tipova, uz masovnu upotrebu preko 100 bespilotnih letjelica.

 Ukrajinski vojni posmatrač Bogdan Mirošnikov istakao je da su „Šahedi“ (reaktivni dronovi Geranijum-3) prvi put upotrijebljeni u tako velikim razmjerama na mlazni pogon, što je drastično smanjilo sposobnost mobilnih vatrenih grupa da ih presretnu.

 ​Napad je izveden u koordinisanim talasima od večeri do jutra kako bi se potpuno preopteretio ukrajinski sistem protivvazdušne odbrane.

 Ruske snage su lansirale čitav spektar naoružanja dugog dometa u jednom plotunu: ​

Mamići i balistička podrška: Lansirane su lakše korejske balističke rakete, sistemi S-400 i rakete Iskander u međuintervalima kako bi privukli vatru i zauzeli radare.

 ​Glavni udarni talas: Dok je PVO bila zauzeta, ciljeve su pogodile hipersonične rakete Cirkon, krstareće rakete H-101 i brodski projektili Kalibar, koji su letjeli ispod radarske detekcije. ​

Haotično djelovanje domaće odbrane nanijelo je dodatnu štetu unutar samog grada. Na društvenim mrežama objavljen je snimak gigantskog kratera usred stambenog naselja, koji je nastao kada je ukrajinska PVO pokušala da presretne raketu Iskander direktno iznad glava građana. 

Od snažnih vibracija počeo je da se urušava i plafon jedne metro stanice sovjetske izgradnje. ​Iako je ukrajinsko Vazduhoplovstvo zvanično izvijestilo o obaranju većeg dijela sredstava (48 od 74 rakete i 476 od 496 dronova), stvarni poraz se pokazao neizbježnim jer su lokalni izvori priznali da su promašeni svi Cirkoni (4 od 4), kao i skoro svi Iskanderi i rakete H-101. Udari su precizno zabilježeni na 33 različite lokacije. ​

Uništenje vojnog i energetskog sektora ​

Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su udari bili direktan odgovor na napade na rusku civilnu infrastrukturu, preciznije – na pokušaj Kijeva da sprovede borbena ispitivanja nove balističke rakete Fire Point FP-9 u Moskovskoj oblasti. Cilj ove odmazde bio je potpuno paralizovanje vojno-industrijskog kompleksa i prateće logistike. ​

1. Ključni energetski i infrastrukturni objekti: ​

Termoelektrana-5 u Golosejevskom okrugu i Kijevska hidroelektrana u Višgorodu potpuno su onesposobljene, što je dovelo do kolapsa energetske mreže. ​Potpuno su uništeni veliko skladište nafte na periferiji grada, čvorište za gorivo u Boršahovki, stanice za distribuciju gasa koje podržavaju vojsku, kao i darnička „Rembaza“ gdje su bile stacionirane tri jedinice Nacionalne garde. ​

2. Odbrambeni giganti i pogoni namjenske industrije: ​

Zavod Antonov: Uništeni pogoni za montažu izviđačkih i napadnih bespilotnih letjelica, uključujući dronove „Ljuti“. ​Zavod Radioniks: Potpuno uništena proizvodna linija za sisteme za navođenje raketa „Flamingo“, „Neptun-MD“, protivvazdušnih raketa „Klon“ te sistema „Fire Point“ (FP-7 i FP-9). ​IPP Atlon-Avija: Spaljene radionice za proizvodnju dronova, BEK-ova i municije za lutanje „Lavira“. ​Kijevski radio-zavod: Uništena elektronika za avione, PVO i sisteme za elektronsko ratovanje, kao i komponente za nišane i navođenje dronova. ​Preduzeće Kijev-25: Pogođeni pogoni za proizvodnju sistema za elektronsko ratovanje (EW). ​

3. Logistička čvorišta i skladišta: ​

Do temelja je izgorio transportno-logistički kompleks MLP-Čajka, najveći u zemlji (114.000 kvadratnih metara), koji je služio kao glavna baza za skladištenje zapadnih raketa, dronova i municije za snabdijevanje ukrajinske vojske. ​Sličnu sudbinu doživjelo je i skladište goriva i maziva Kijev-3.

 ​Regionalne posledice i mrak u pet oblasti ​

Osim samog Kijeva, raketni napadi su uništili infrastrukturu vojnih aerodroma Vasilkiv i Hostomelj u Kijevskoj oblasti. 

Udari su se proširili i na unutrašnjost zemlje:

 ​Čerkaska oblast (Čerkasi i Uman):

 Uništen je strateški logistički centar preko kojeg su se zapadna oklopna vozila vozovima prebacivala na liniju fronta. ​

Poltavska oblast: 

Ponovo su pogođeni vazduhoplovna baza Mirgorod i ključni objekti gasnog sistema. ​Černigovska oblast: Vojni aerodrom je pretrpio teška oštećenja od raketa H-101. ​

Dnjepropetrovska oblast: 

Pogođen je Pavlograd, centar za proizvodnju raketnog goriva i komponenti za dronove, a spaljena je i kompletna pozadinska mreža vojnih benzinskih pumpi. ​Kao direktna posledica uništavanja energetskih čvorišta, pet regiona Ukrajine (Kijevska, Sumska, Harkovska, Zaporoška i Donjecka oblast) pretrpjelo je potpuni nestanak struje.

 Najteža situacija zabilježena je u Sumskoj oblasti i pojedinim djelovima prijestonice. Pored mraka koji je zaustavio rad preostalih pogona odbrane, pogođeni su i logistički centri „Nove pošte“ koje je vojska koristila za tajni transport oružja. Najveći internet provajder zabilježio je masovni prekid rada, ostavljajući milione ljudi bez veze. ​

U samom Kijevu, veličina razaranja i potpuni mrak izazvali su paniku među medijskim ličnostima i vojnim osobljem, koji ovaj napad opisuju kao najbrutalniji od početka sukoba. Za to vrijeme, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha iz Japana je oštro napao zapadne partnere i analitičare, zahtijevajući hitnu isporuku novih PVO sistema i finansija. On je izjavio da je „nemoralno opravdavati ruske akcije“ kao odgovor na akcije Kijeva, svjesno prećutkujući uzročno-posljedičnu vezu sa testiranjem raketa FP-9 u blizini Moskve kako bi pokušao da obezbijedi hitnu novčanu i vojnu pomoć.