Zora Vidović utrostručila zaduženje Srpske Izvor: SRNA

Zora Vidović utrostručila zaduženje Srpske

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović ocijenila je da je potvrda kreditnog rejtinga na nivou „B“, uz promjenu izgleda sa negativnih na stabilne, „jako veliki napredak“.

„Vidim da neki komentarišu da to ne znači ništa, vjerovatno ne razumiju šta je kreditni rejting. Prelazak sa negativnog na stabilni — to je jako veliki napredak“, izjavila je Vidovićeva na RTRS-u.

Međunarodna agencija Standard & Poor’s (S&P Global Ratings) zadržala je rejting RS na nivou „B“, što znači da je ocjena ostala ista, dok su korigovani samo izgledi. U istoj kategoriji nalaze se zemlje poput Burkine Faso, Kambodže, Kameruna, Mongolije, Nigerije i Tadžikistana — nivo koji označava izrazito visok rizik i znatne ekonomske slabosti.

Ekonomista Igor Gavran naglašava da nema prostora za trijumfalizam:

„Pozitivna promjena jeste to što je procjena budućih kretanja prešla iz negativne u stabilnu, ali to je pozitivno samo u smislu da se iz nivoa 'još gore' prešlo u 'jako loše'. Potpuno je iluzorno hvaliti se time kao spektakularnim uspjehom.“

Iz Ministarstva finansija RS nisu odgovorili na pitanje redakcije za koliko bi procenata, na osnovu ovog „napretka“, mogle pasti kamate na nova zaduženja na domaćem i stranom tržištu.

Zašto zaduživanje poskupljuje ako je rejting bolji? Ekonomista Milenko Stanić problematizuje objektivnost rejting agencija, podsjećajući da njihov rad plaća upravo Vlada kao naručilac posla:

„Znam kako funkcionišu te agencije i revizorske kuće — kratko borave, ne posvete dovoljno pažnje, a naplate značajne iznose. Ovo liči na predizbornu modifikaciju. Ključno pitanje za vlast jeste: zašto Vlada RS plaća sve veću cijenu zaduženja iz mjeseca u mjesec ako joj je rejting bolji?“

Stanić ukazuje na paradoks rasta zaduženja i deficita:

„Kako se rejting popravlja u uslovima vanrednog rasta budžetskog deficita i ukupnog zaduženja od preko 2,5 milijardi KM u ovoj godini? MMF, koji je direktni povjerilac i znatno mjerodavniji, jasno upozorava na rastuće kreditne rizike i pogoršanje javnih finansija jer javni izdaci rastu znatno brže od izvornih prihoda.“

Kao realan pokazatelj stanja navodi sektor javnih preduzeća:

„Pojedina preduzeća iz sistema Elektroprivrede, OC Jahorina i drugi plaćaju kamate više od 7 odsto. To je objektivno ogledalo kreditnog rejtinga Srpske.“

Cijenu skupih kredita države plaćaju građani Prekomjerno zaduživanje vlasti direktno iscrpljuje domaći finansijski sektor i preliva se na džepove građana:

Skuplji komercijalni krediti: Povlačenjem ograničenih depozita iz banaka za potrebe budžeta smanjuje se prostor za privredu i stanovništvo. Kada država plaća kamatu višu od 6 odsto, građani moraju plaćati još skuplje kredite.

Više cijene komunalija i javnih usluga: Skupa zaduženja javnih preduzeća vraćaju se kroz poskupljenja struje, vode i komunalnih usluga.

„Građani su zbog skupoće prinuđeni da se zadužuju za osnovne potrebe, a to će platiti kroz veće kamate. Na kraju, skupe dugove budžeta i javnih preduzeća u potpunosti plaćaju potrošači kroz uvećane račune“, zaključuje Stanić.